Najveći ljudski organ, koža, ima važnu ulogu u zaštiti organizma od spoljašnih uticaja, a ukoliko je oštećena, može biti pogodno tlo za prodiranje virusa i njihovo širenje. Njena najvažnija uloga jeste zaštitna barijera između našeg tijela i spoljašnjih faktora, a Ph vrijednost kože jedan je od njenih ključnih zaštitnih mehanizama, kaže za „Dan“ dr Predrag Štilet, poznati dermatolog/ dermatovenerolog.

Reakcija naše kože je blagokisjela i upravo ta blaga kisjelkastost štiti naš organizam od štetnog dejstva mikroorganizama. Ukoliko je koža zdrava, odnosno neoštećena, ona štiti naš organizam od raznih mikroorganizama, a ako je koža oštećena, onda razni mikroorganizmi mogu ući u naš organizam.

Kako se infekcija širi i prenosi preko kože?

– U ovom slučaju kad govorimo o korona virusu i kad govorimo o prenosu virusa putem šaka moramo da znamo da šake predstavljaju najčešći organ koji koristimo. Ako smo došli u kontakt sa osobama koje su zaražene i nakon toga dodirnuli šakama nos, usta, lice ili oči, omogućili smo prenos (transfer) virusa u naš organizam.
Da li su ugroženiji oni ljudi koji imaju psorijazu, ekcem, ili neke alergije sa vidnim primjenama na površini kože?

– Nema naučnih dokaza o tome, ali kako je preporuka da što češće peremo ruke, da li sapunom ili sredstvom koje sadrži veći procenat alkohola, dermatoze koje ste pomenuli su oboljenja koja karakteriše suva koža, tako da često pranje ruku još više isušuje kožu, te pacijenti sa tim oboljenjima imaju dodatnih problema.

Da li pretjerano korišćenje agresivnih sredstava za dezinfekciju može ljudima da nanase veću štetu nego korist?

– Kao što sam pomenuo u odgovoru na prethodno pitanje, kod pacijenata sa dermatoznim problemima koje karakteriše suva koža, blago perutanje, crvenilo, svrab i blago žarenje, a u težim formama kad je koža više suva i ispucala, jako crvenilo i bol na dodire, preporuka je da se nakon svakog pranja ruku nanese hidrantna krema kako bi spriječili pomenute probleme.
Koja sredstva su dovoljno jaka da unište virus, a nisu štetna za kožu?

– Moja je preporuka pranje ruku nealkalnim sapunom, te nanošenje hidratantne kreme nakon svakog pranja. Akcenat nije na izboru proizvođača, već na detaljnom pranju ruku. Pritom, nije neophodno da koristite vrelu vodu. Dovoljno je da bude blago topla. Obrišite ruke blagim tapkanjem peškirom, ne trljajte kožu koja mora da bude potpuno suva. Poslije svakog pranja namažite kremu za ruke. Stavite kremu pored lavaboa i tako će vam uvijek biti podsjetnik da treba da je koristite.

M.D.P.

---

Zaštite od maski nema
- Kao što vidimo ljudi koriste razne maske i od raznog materijala. Svi ti materijali mogu da dovedu kod pojedinih osoba do raznih formi alergijskih reakcija kao na primjer contact alergijski dermatitis koji zahtijeva adekvatnu terapiju i promjenu maske od drugog materijala.
Kako veliki broj ljudi ne drži masku kako bi trebalo nego u različitim „pozama” i često je pomjeraju gore, dolje ima za posledicu različite vrste iritacija. Takođe dugotrajna upotreba maske, pogotovo kod onih osoba koji nose brade ili se neredovno briju, može dovesti do upalnih procesa folikula dlaka. Neke posebne zaštite nema – objasnio je dr Štilet.